Tvorac klastera je Michael Porter, a po njegovoj definiciji klaster je organizacijski oblik proizvođača i institucija prostorno povezanih, pri čemu njihova povezanost počiva na identičnom poslu, tehnologiji i znanju.
Klaster kao oblik udruživanja – primjer iz Brodsko-posavske županije
Klaster (engl. Cluster) – doslovna definicija : grozd; hrpa, skupina.
Klasteri su skupine povezanih gospodarskih subjekata koji imaju za cilj postizanje većeg stupnja finalizacije proizvoda ili usluga uz međusobno nadopunjavanje i suradnju.
Sam pojam klastera kao oblika organizacije, ne razlikuje se naročito od već postojećih organizacijskih oblika poput zadruga, poduzeća (d.d. ili d.o.o.), udruga građana, gospodarsko interesnih udruženja. Klaster može biti formiran (registriran) kao svaki od nabrojenih oblika udruživanja, a oni nose sa sobom svoja pravila funkcioniranja, svoje dobre i loše strane.

Glavni elementi organizacijske strukture klastera su:

* Pravni oblik (koji parvni status?)
*Organizacija ustroja (sustav nadležnosti i komunikacije: tko je za što odgovoran?)
*Organizacija poslovanja (oblikovanje radnih procesa: kako planski organizirati procese i tijek poslivanja u klasteru?

Budući da u jednom klasteru uvijek surađuje više partnera, organizacija bi trebala biti što jednostavnija, transparentnija i operativnija.

Izbor pravnog i organizacijskog oblika ovisi o ciljevima klastera, i to naročito u sljedeća tri pitanja:

1. Koliko blisko žele surađivati partneri u klasteru?

2. Kakvu ulogu imaju gospodarske aktivnosti u klasteru?

3.Koliko brzo treba uključivati nove subjekte?

Kod organizacije ustroja klastera radi se o određivanju nadležnosti i komunikacije među pojedinim subjektima koji ga čine. Statutom se utvrđuje organizacijska struktura klastera (pravni oblik, ciljevi, prava i dužnosti) potpisana od strane svih članova i on predstavlja obvezujući temelj za suradnju u klasteru.

Za uspjeh klastera važni su sljedeći čimbenici:

*razina uspješnosti poduzeća - subjekta s obzirom na njihov gospodarski učinak, pristup tržištu te inovativnost

* spremnost na aktivnu razmjenu znanja

* izgradnja i razvoj uzajamnog povjerenja

*aktivno sudjeliovanje svih partnera u upravljanju

* organizirani zajednički javni i tržišni nastup.

To rezultira poboljšanjem zajedničkog poslovnog učinka, koji je viši od zbroja pojedinačnih rezultata svakog subjekta.

Gospodarska i regionalna politika podupire stvaranje i razvoj klastera.

Kako bi ostvarili zajednički utvrđene ciljeve i prednosti za svoje članove, klasteri trebaju imati solidno i održivo financiranje. Glavni izvori financiranja klastera u Hrvatskoj mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. Javna poticajna sredstva

program za poticanje klastera Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH

subvencije regionalnih i lokalnih institucija za poticanje gospodarstva

poticajna sredstva u okviru projekta Europske unije

2.

Izvori prihoda u gospodarstvu

članarine

prihodi od usluga

prihodi od organizacije skupova

prihodi iz akvizicije javnih projekata (nacionalni natječaji, EU, Svjetska banka)

sponzorstva velikih poduzeća.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u travnju ove godine objavilo je javni poziv za Projekt «Klasteri- udruživanjem do uspjeha» za 2007. godinu. Cilj Projekta je poticanje udruživanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udruženja ili drugih ugovornih oblika (klastera) s ciljem višeg stupnja finalizacije zajedničkog proizvoda, te poticanje već formiranih.
Korisnici sredstava su gospodarsko interesna udruženja, d.o.o. ili d.d., odnosno pravni predstavnik udruženja ( klaster menager, lider subjekt i sl.).
Vrste mjera su: pokriće dijela troškova klastera u osnivanju te bespovratna potpora operativnim klasterima (već registrirani).
Projekt se realizira tijekom 2007.godine, do iskorištenja sredstava.
(http://www.mingorp.hr)

U uvjetima globalizacije, mali i srednji gospodarski subjekti, pa tako i OPG-i kao proizvođači hrane, teško ostvaruju konkurentnost. Njihovi vrlo ograničeni financijski, ljudski i tehnološki resursi dolaze do izražaja jedino povezani u neki od organizacijskih sustava.
Lijepi primjer takvog udruživanja u Slavoniji je osnivanje Prvog hrvatskog klastera ekološke proizvodnje početkom 2006.godine u Osijeku.
Ponukani njihovim iskustvom 27.06.2006. godine u Slavonskom Brodu je osnovan klaster proizvođača povrća Brodsko-posavske županije «Posavina povrće».
Ovaj klaster organiziran je i registriran kao udruga građana i broji 37 članova. Osnovna funkcija ove udruge je čvrsto povezivanje proizvođača, distributera i kupaca te zajednički nastup na tržištu i plasman povrća. Klaster «Posavna povrće» vodi gospodin Šimo Sudić, dipl.oec.( ).
Plan je da se uz pomoć poticajnih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva klaster financira tri godine i postepeno prelazi u samofinanciranje. Aktivnosti u radu ovog klastera su do sada bile u povezivanju i ugovaranju proizvodnje i prodaje sa otkupljivačima povrća u regiji.
Otvaranje pogona za kiseljenje kupusa će biti dobar primjer projekta za koji je zainteresirana županija, lokalna samouprava (općina Brodski Stupnik) a prije svega poljoprivredni proizvođači koji se nadaju podizanju standarda proizvodnje i stvaranju prepoznatljive robne marke.