|
Namirnice za dug život  Postoje namirnice koje usporavaju starenje, štite nas od osteoporoze, tumora ili šećerne bolesti, održavaju mladenački izgled kože i kose, ne uzrokuju debljanje, a usto su i vrlo ukusne.
Brojna nutricionistička istraživanja među takve namirnice svrstavaju cijenjenu ribu losos, ali i skromne krumpirove gomolje i jednostavno lisnato povrće kao zeleni rudnik vitamina. ‘Rajski plod’ rajčice uživa pak izniman ugled i među gurmanima i nutricionistima.
Nova istraživanja govore donekle i u prilog jajima, koja su neki donedavno svrstavali među ‘opasne’ namirnice. Bitna je količina i način pripreme, baš kao i kod krumpira, na čiju prženu inačicu, pomfrit, liječnici opravdano upozoravaju. Šumsko Voće Jagode, borovnice, kupine, maline, brusnice, ribiz, jarebika ili oskoruša - svi ti mali kiselkasto-slatki plodovi pravi su užitak za nepce.
Možete ih jesti same, umiješati u malomasni jogurt ili od njih napraviti voćnu salatu.
Najbolje je šumsko voće koje raste u prirodi i sazrijeva pod prirodnim utjecajem sunca. S obzirom na nisku količinu kalorija, mogu poslužiti kao desert umjesto slatkiša.
Šumsko voće sadrži mnogo betakarotena (od kojeg tijelo dobiva vitamin A), što pogoduje krvnim žilama jer sprječava nastanak proširenih vena. Ovo je voće bogato i antocijanima i bioflavonoidima, prirodnim tvarima koje služe kao antioksidanti poboljšavajući noćni vid, a kožu i tkivo održavaju elastičnima. Suho voće
Orašasti plodovi - orasi, lješnjaci, bademi i kestenje - spadaju u najbolje izvore minerala. Bogati su magnezijem koji regulira aktivnost mišića i središnjeg živčanog sustava.
Sadrže mangan zdrav za kosti i zube te snažan antioksidant selen koji suzbija slobodne radikale, tvari najodgovornije za starenje tjelesnih stanica. Usto, bogati su bakrom i cinkom koji usporavaju procesa starenja.
Redovito uzimanje suhog voća savjetuje se ljudima koji se bave sportom i napornim tjelesnim radom, jer oni znojenjem gube mnoge minerale važne za funkciju mišićnog i živčanog tkiva. Orašasti plodovi koriste i ženama u menopauzi jer ublažavaju tegobe poput suhoće kože i naglih promjena raspoloženja, a pomažu i kod osteoporoze. Oprezno s ovom hranom ako imate problema s viškom tjelesne težine: sa 100 g suhog voća u organizam unesemo i do 700 kcal. Špinat, zelje, blitva i salata moraju vam što češće biti na tanjuru. Zahvaljujući obilju vlakana, potiču probavu i pospješuju rad crijeva. Sadrže kalcij (jača kosti i zube), kalij (regulira krvni tlak) te željezo i folnu kiselinu koji potiču stvaranje crvenih krvnih stanica i serotonina važnog za dobro raspoloženje.
Ove se namirnice posebno preporučuju u trudnoći, jer folna kiselina smanjuje vjerojatnost urođenih poremećaja ploda poput rascjepa kralježnice.
Da bi se poboljšala apsorpcija željeza, zeleno lisnato povrće treba samo kratko prokuhati na pari i začiniti s malo limunova soka. Vitamin C iz limuna pospješuje iskorištenje željeza. Osobe koje pate od nervoznih crijeva ili proljeva trebaju ograničiti unos, jer zeleno lisnato povrće ima blaga laksativna svojstva. Mahunarke 
Grah, grašak i mahune bogati su bjelančevinama koje pomažu stvaranju i održavanju građe tkiva. Doduše, bjelančevine iz tih namirnica imaju nešto manju hranjivu vrijednost od onih iz mesa, no imaju druge prednosti pa su stoga mahunarke bolji izvori bjelančevina. Za razliku od mesa, osobito crvenog, mahunarke (grahorice) ne uzrokuju procese truljenja koji povećavaju opasnost od zloćudnog tumora debelog crijeva.
Mahunarke sadrže i željezo važno za stvaranje crvenih krvnih stanica i folnu kiselinu, također važnu za zdravlje krvnih stanica. U njima ima i magnezija te vitamina skupine B, koji suzbijaju aktivnost slobodnih radikala.
Imate li preosjetljivo debelo crijevo ili probleme s napuhnutošću, oprez: mahunarke potiču stvaranje crijevnih plinova. Rajčica Iako su u botaničkom smislu voće, rajčice nisu slatke, već imaju kiselo-gorkasto-sladak okus. Kuhanjem se kiselost i gorčina uklanjaju, dovodeći do izražaja njihovu toplu slatkoću.
Rajčica je bogata betakarotenom koji se u organizmu pretvara u vitamin A, koristan za elastičnost kože.  Sadrži i vitamine skupine B koji reguliraju brojne tjelesne funkcije, uključujući one središnjeg živčanog sustava, te vitamin C koji pojačava imunost i jača krvne žile.
U rajčici ima i minerala, ponajprije kalija, fosfora i željeza. Ti elementi brane živčani sustav, održavaju zube i kosti zdravima te reguliraju količinu vode u organizmu.
Rajčica je i važan izvor likopena, jednog od najsnažnijih karotenoida s antioksidacijskim svojstvima.
Ako je jedemo svakodnevno, možemo prepoloviti opasnost od raka mokraćnog mjehura, želuca i debelog crijeva. Rajčica ima 1 g vlakana i nimalo masti, a prosječna joj je energetska vrijednost 26 kcal. Svježe narezane rajčice poželjno je poprskati maslinovim uljem, jer se likopen najbolje apsorbira kad se jede s malo nezasićene masti.
Integralne žitarice
Integralne žitarice i cjelovito brašno za proizvodnju kruha i peciva, najbolji su saveznik probave.
Velika količina vlakana u tim namirnicama potiče rad crijeva. Žitarice obiluju i antioksidantom selenom. Integralne žitarice sadrže i vitamine skupine B, koji reguliraju pretvorbu hranjivih tvari u energiju.
Glavni su im sastojak složeni ugljikohidrati koji opskrbljuju tijelo energijom, a probavljaju se postupno, nema naglog povećanja koncentracije glukoze pa tako ni naglog porasta količine inzulina u krvi. Stoga integralne žitarice smanjuju rizik od pojave dijabetesa. Jedite umjerene količine integralnih žitarica ako ste anemični, jer sadrže fitate koji otežavaju apsorpciju željeza iz crijeva. U prevelikim količinama, ugljikohidrati debljaju. Stoga unos tjestenine i peciva, čak i onog integralnog, valja ograničiti na dva obroka dnevno. Krumpir
Kuhan, pečen ili pripremljen kao pire, krumpir je namirnica bogata korisnim hranjivim tvarima.
Sadrži karotenoide i flavonoide, antioksidante koji djeluju protiv degeneracije stanica, te kukoamin, novootkrivenu tvar koja snizuje krvni tlak.
Obilje kalcija koristi prije svega kostima, željezo potiče stvaranje crvenih krvnih stanica, a kalij regulira krvni tlak. Prisutnost vlakana olakšava probavu i pridonosi smanjenju viška kolesterola u krvi, čime se smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.
Na žalost, većina ljudi jede masni pomfrit ili čips. Čak je i pečeni krumpir obično natopljen mašću, a pire začinjen maslacem i vrhnjem.
Zbog takvog načina pripreme, krumpir može povećati rizik obolijevanja od krvožilnih bolesti. No ako ga ne pržimo nego kuhamo, te uklonimo li dodatak masti, krumpir postaje iznimno zdrava namirnica, siromašna kalorijama, a bogata vlaknima i vitaminima.
Mliječni proizvodi
Mlijeko, jogurt i sir glavni su izvor kalcija, minerala o kojem ovisi rast i gustoća kostiju.
Zato se mliječni proizvodi redovito daju djeci, no moraju ih jesti i odrasli, osobito žene u menopauzi jer kalcij pomaže i u borbi protiv osteoporoze.
Budući da su životinjskog podrijetla, ove namirnice sadrže mnogo bjelančevina koje sudjeluju u izgradnji mišićnog i drugih tkiva.
Fermentirano mlijeko ima prednost zato što je obogaćeno korisnim bakterijama koje jačaju prirodnu obranu organizma.
Jogurt se preporučuje čak i osobama koje su alergične na laktozu. Uvijek dajte prednost proizvodima od obranog mlijeka, a punomasne sireve treba zamijeniti manje masnim vrstama sira: posni svježi sir, „light" mozzarella Jaja
Kokošja su jaja nevjerojatna namirnica jedinstvenog kemijskog sastava. Jedno jaje sadrži 5,5 g bjelančevina (11,1 % dnevnih potreba organizma za bjelančevinama), uz samo 68 kcal.
Meko kuhana jaja lako su probavljiva i osobito pogodna za djecu.
Jaja sadrže i vitamin D koju pospješuje ugradnju kalcija u kosti, i važan su izvor vitamina A važnog za vid. Sadrže i mnogo vitamina iz skupine B, bitnih za brojne funkcije organizma uključujući apsorpciju tvari unesenih hranom.
Još jedna korist koju pružaju jaja jest kolin, tvar koja pripada B vitaminima. Iako tijelo može i samo proizvesti nešto kolina, vlastitom proizvodnjom ne može nadomjestiti količine koje mu nedostaju, a to može dovesti do manjka folne kiseline, vitamina važnog za crvene krvne stanice i rad živčanog sustava.
Oprez, žumanjak sadrži puno kolesterola pa osobe s viškom kolesterola u krvi ne bi smjele jesti više od 1-2 žumanjka tjedno.
Losos
Ribe, osobito one masnije, poput lososa, haringe, skuše i tune, izvrstan su izvor mnogih hranjivih tvari. Masti koje se nalaze u lososu i drugim ribama višestruko su nezasićene omega-3 masne kiseline, koje čuvaju zdravlje krvožilnog sustava, a djeluju i na mozak ublažavajući depresiju i anksioznost. Omega-3 nezasićene masne kiseline sprječavaju tvorbu aterosklerotskih nakupina na stijenkama krvnih žila, koje mogu izazvati srčani i moždani udar.
Drugi je lososov važan sastojak selen, mineral koji suzbija slobodne radikale, a time i starenje tkiva.
Napokon, losos poput drugih riba sadrži bjelančevine koje nam osiguravaju sve aminokiseline koje ljudski organizam ne može proizvesti.
Losos se može jesti dva-tri puta tjedno, a smije se davati i djeci starijoj od 18 mjeseci. 100 grama lososa donosi 250 kalorija pa ne treba pretjerivati s količinama.
vip.hr |
Vijesti 
